UPUTE AUTORIMA

  1. O Časopisu

Hercegovina. Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe izlazi jedanput godišnje i objavljuje neobjavljene radove iz humanističkih znanosti u kojima autori obrađuju teme vezane za Hercegovinu, njezinu povijest, kulturu i tradiciju, ali i one koji se na bilo koji način odnose ili imaju utjecaja na ovo područje. Izdavač je Sveučilište u Mostaru, Filozofski fakultet, Studij povijesti, a suizdavač Hrvatski institut za povijest, Zagreb.

Časopis ima tiskano i elektroničko izdanje.

Časopis je referiran u: Central and Eastern European Online Library (CEEOL); EBSCO, European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences (ERIH PLUS); Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (Hrčak), SCOPUS, Slavic Humanities Indeks (SLAVUS).

  1. Slanje/zaprimanje radova

Radovi se mogu slati tijekom cijele godine elektroničkom poštom na jednu od adresa Uredništva: hercegovina@ff.sum.ba ili casopis.hercegovina@gmail.com

Redovito se časopis za određenu godinu zaključuje s radovima pristiglim do kraja veljače, a u iznimnim slučajevima i nakon isteka ovoga roka.

Časopis objavljuje znanstvene radove, a samo iznimno stručne članke. Osim radova koji podliježu recenzijskom postupku, Hercegovina objavljuje i druge priloge: recenzije, prikaze, in memoriam, obavijesti i slično.

Svi rukopisi najprije prolaze uredničku procjenu. Glavni urednik može odbiti članak ako smatra da ne odgovara profilu Časopisa, ako je loše kvalitete ili nije napisan prema smjernicama Časopisa te ukoliko se autor ne pridržava etičkih normi.

  1. Recenzijski postupak i kategorizacija radova

Radovi koji su prošli uredničku procjenu podliježu najmanje dvjema dvostruko slijepim recenzijama (double-blind review) kojim se ne otkriva identitet ni autora ni recenzenata. Prije slanja na recenzije, iz dostavljenih radova uklanjaju se sve informacije koje upućuju na identitet autora. Ukoliko autor bude tražio da neke osobe ne budu recenzenti njegova rada, glavni urednik će razmotriti argumente i prihvatiti zamolbu, ako procijeni da je opravdana.

Nakon pristiglih recenzija radovi mogu biti kategorizirani kao:

  1. Izvorni znanstveni rad – odlikuje se izvornošću zaključaka ili iznosi neobjavljene izvorne rezultate znanstveno koncipiranog i provedenog istraživanja.
  2. Prethodno priopćenje – sadržava prve rezultate istraživanja u tijeku, koji zbog aktualnosti zahtijevaju brzo objavljivanje, ali bez visoke razine obuhvatnosti i utemeljenosti.
  3. Pregledni rad – sadržava temeljit i obuhvatan kritički pregled određene problematike, ali bez osobite izvornosti rezultata.
  4. Stručni rad – sadržava znanja i iskustva relevantna za određenu struku, ali nema obilježja znanstvenosti.

Ukoliko se recenzije razlikuju u pogledu kategorizacije, može se tražiti i trećega recenzenta. Članak se odbija u slučaju da su obje recenzije negativne ili ako je jedna pozitivna, a druga negativna te Uredništvo procijeni da su objekcije negativne recenzije jasno argumentirane i znanstveno utemeljene. Odluku o konačnoj kategorizaciji rada donosi glavni urednik i članovi Uredništva.

Nakon recenzijskog postupka autori će biti upoznati s ocjenama i obrazloženjima recenzenata. S ciljem poboljšanja kvalitete rada, autori su dužni usvojiti sugestije i primjedbe recenzenata i Uredništva. Uz novu verziju rukopisa (u kojoj su označene sve učinjene izmjene) autori su dužni navesti jesu li sve uvažili, a ukoliko nisu trebaju to argumentirati. Rok dostave radova poslanih na manju doradu je dva tjedna, a za veće dorade tri mjeseca (u tome slučaju postoji mogućnost da se rad tiska u sljedećem broju). Dorađeni tekst šalje se recenzentima na uvid samo ako su to zatražili. Članci se objavljuju uz naznaku kategorije rada. Autor ima pravo povući rad ako nije suglasan s kategorizacijom rada ili pak traženim izmjenama u članku.

Članci koji su pozitivno ocijenjeni šalju se u daljnju proceduru (eventualna dorada, lektura, konačna kategorizacija te autorizacija članka).

Nakon korekture i prijeloma autorima se šalje separat njihova članka u PDF-u. Ukoliko se autori ne jave u roku od deset dana, uredništvo će smatrati da nemaju nikakvih primjedbi te uputiti rukopis u tisak.

  1. Oblikovanje radova

Općenite napomene: Svi rukopisi predaju se isključivo u digitalnom obliku (u nekoj od inačica programa MS Word), uz obvezno korištenje fonta Times New Roman CE (veličina slova u tekstovima je 12, a prored 1,5). Bilješke se pišu na dnu stranice (veličina slova 10, a prored jednostruk).

Ukoliko rukopis sadrži rijetke dijakritičke znakove ili posebne znakove autor je dužan dostaviti i verziju rukopisa u kojoj su takve riječi označene žutom bojom.

Iz rukopisa koji prolaze recenzijski postupak, autori su dužni ukloniti sve informacije koje mogu otkriti njihov identitet, kao i one evidentne u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta te prilikom slanja naglasiti treba li u članku stajati neka informacija (primjerice o projektu i slično) što će se dodati nakon što članak prođe recenzijski postupak.

Na prvoj stranici članka u zaglavlju na lijevoj strani navodi se: ime/na i prezime/na autora, akademsko zvanje, naziv i adresu matične institucije (na hrvatskom i engleskom jeziku) te e-mail adresu (ove podatke uredništvo uklanja prije slanja na recenziju).

Opseg radova: Preporučeni opseg znanstvenih radova (uključujući bilješke, tablice, grafičke i druge priloge) je najviše 30 kartica. U iznimnim slučajevima Uredništvo može odlučiti i o objavljivanju rada s većim brojem kartica. Poželjan opseg radova koji ne podliježu recenzijama je od četiri do osam kartica teksta, a samo iznimno, ovisno o vrsti priloga, može biti i veći opseg.

Za prikaze (knjiga, zbornika ili časopisa) ne preporučuju se izdanja starija od dvije godine. Na početku treba navesti osnovne podatke o prikazanom djelu (npr. Dijana Pinjuh – Anđelko Vlašić, Tragom Evlije Čelebija kroz Hercegovački sandžak, Srednja Europa, Zagreb, 2023., 290 str.), a na kraju ime autora prikaza.

Grafički prilozi: Svi grafički prilozi trebaju biti uredno opisani i sadržavati broj, naslov i legendu, a njihovu veličinu i složenost valja prilagoditi formatu časopisa kako bi se jasno vidjeli svi elementi. Grafičke priloge treba poslati odvojeno od teksta u JPG formatu, a u rukopisu označiti mjesta i naslove pod kojim se navode. Broj ilustracija treba biti prikladan veličini rukopisa te pratiti tekst. Ako ilustracije, slike, dokumenti, intervjui i slično nisu u njegovu vlasništvu, autor je dužan ishoditi dopuštenje za korištenje od nositelja autorskih prava.

Sažetci: Svi radovi koji podliježu recenzijskom postupku trebaju na početku imati kraći sažetak duljine pet do deset redaka (150 do 200 riječi) u kojemu se ukratko navode ciljevi, metode i osnovni rezultati rada te dulji sažetak na engleskom jeziku (15 do 25 redaka, 300 do 400 riječi) u kojemu treba ukazati na sve elemente bitne za razumijevanje teme i znanstveni doprinos autora. Uza sažetke treba navesti pet do sedam ključnih riječi odvojenim točka-zarezom (;).

  1. Upute za pisanje bilježaka

Općenite napomene

Ime i Prezime autora – mali verzal (smanjena velika slova)

“Naslov članka” – u navodnicima, obična slova

Naslovi svih publikacija – kurziv

Isto – kurziv (kada se radi o istom autoru i istom djelu)

Isti – mali verzal (kada se radi o istom autoru a različitu djelu; naravno, navodi se naslov toga djela)

nav. dj. – kurziv (navodi se samo u kraćim radovima i to samo ako se od istog autora spominje samo jedno djelo).

Ako publikacija ima više od tri autora navodi se samo prvi autor i kratica: i dr. (npr. Mladen Ančić i dr.).

Svaku novu bibliografsku jedinicu u istoj bilješci treba odvojiti točkom-zarezom (;).

Prilikom prvoga navođenja bibliografske jedinice treba navesti sve podatke, a nadalje u skraćenom obliku.

Arhivi:

Državni arhiv u Dubrovniku (dalje: DADU), Lettere di Levante, sv. 4, f. 32r-33v.

Knjige:

Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum – identitet i kontinuitet, Crkva na kamenu, Mostar, 22010., str. 25-27.

Isto, str. 30-31.

Kada se isto djelo ponovo navodi na drugome mjestu, treba upotrijebiti skraćeni oblik. Npr.: M. Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum, str. 35.

 Časopisi:

Mladen Ančić, “Miho Barada i mit o Neretvanima”, u: Povijesni prilozi, 41, Zagreb, 2011., str. 35.

Nadalje: M. Ančić, nav. dj., str. 39.

Prilozi u knjigama ili zbornicima radova:

Ivica Puljić, “Apostolski administrator Trebinjsko-mrkanske biskupije”, u: Željko Majić – Božo Goluža (prir.), U vjeri, nadi i ljubavi. Stoljetnica rođenja biskupa Pavla Žanića (1918.-2018.), Crkva na kamenu, Mostar, 2017., str. 88-90.

Nadalje: I. Puljić, “Apostolski administrator Trebinjsko-mrkanske biskupije”, str. 93. 

Biblija:

Uobičajeno je da se biblijske knjige ne navode u bilješkama ispod crte nego u zagradi odmah iza teksta. Npr. “U početku bijaše Riječ” (Iv 1,1). 

Enciklopedije:

“Neretva”, u: Hrvatska enciklopedija, I., Zagreb, 32005., str. 580-590.

Dnevne novine:

Marko Markić, “Stećci na prostoru Hercegovine”, u: Večernji list, Zagreb, 15. 11. 1999., str. 14-15. 

Intervjui:

Mate Matić, “Ovo je sveta zemlja” (razgovarao Petar Bašić), u: Hrvatsko slovo, Zagreb, 24. 3. 2004., str. 3-4. 

Internet:

http://www.znanost.hr – Ana Anić, Etnička slika Bosne i Hercegovine (15. 9. 2011.).

  1. Uvjeti objavljivanja i korištenja radova u Časopisu

Sadržaj časopisa može se u cijelosti koristiti besplatno uz adekvatno citiranje izvornika, poštujući prava autora i izdavača i u nekomercijalne svrhe sukladno Creative Commons licenci CC BY-NC 4.0 (https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/deed.hr).

Sukladno smjernicama COPE odgovornost za rezultate istraživanja u radu te znanstvenu etičnost snosi isključivo autor.

Radovi se ne honoriraju, a Časopis ne naplaćuje autorima recenziranje i objavljivanje radova. Autori svih priloga dobivaju besplatno po jedan primjerak časopisa.

Uredništvo pridržava pravo prilagoditi sve priloge propozicijama časopisa te standardima hrvatskoga književnog jezika